ČESMA KOJA DOBRO NE ZATVARA POTROŠI SKORO 80 LITARA VODE DNEVNO, ILI SKORO

30.000

LITARA VODE GODIŠNJE!


NAJAVA RADOVA



PRIKLJUČITE SE!



PRIJAVA KVARA



Najčešća pitanja

 

NAJČEŠĆA PITANJA



Pitanje: Pijesak u vodi

Odgovor: Na takve pozive odlazimo na lice mjesta, uzimamo uzorak 'pijeska' da bi u laboratoriji ispitali njegovo porijeklo. U većini slučajeva utvrdimo da se ne radi o pijesku već o kamencu i to iz bojlera. Grijanjem vode bikarbonati prelaze u karbonate, koji se u vidu svijetlih kristala izdvajaju u talog. Padom pritiska u mreži i zbog neispravnog sigurnosnog ventila mogu dospjeti na slavine te takopotrošači dobiju utisak pojave pijeska. Bojlere treba redovno održavati. Sličan problem se može javiti i prilikom nekih radova u stanu ukoliko se ne vodi računa da sitni građevinski materijal dospije u vodovodne instalacije.


Pitanje: Tvrdoća vode

Odgovor: Tvrdoća vode sa zdravstvenog aspekta nema značaja, ne ukazuje na zagađenje vode. Stoga nije ni normirana u Pravilniku vode za piće. Tvrdoću vode čine soli u vodi, te prema njihovom sadržaju voda za piće sa izvorišta Novoselija spada u 'srednje tvrde' vode, sa prosječnom godišnjom vrijednosti 12-13º dH (njemačkih stepeni), dok voda sa izvorišta Subotica ima nešto veću tvrdoću, 17-18°dH.


Pitanje: Bjeličasta voda i miris hlora

Odgovor: Bjeličasta voda ne potiče od hlora, u pitanju su mjehurići raspršenog vazduha u vodi od čega
voda dobija bijeličast izgled. Vremenom mjehurići, kao lakši, dižu se na površinu i izlaze iz vode, nakon čega se voda postepeno bistri idući od dna prema vrhu čaše.
Hlor u vodi se ne vidi niti osjeća po mirisu u koncentraciji koja je propisana njegovim normativom u Pravilniku vode za piće. Svjetska Zdravstvena Organizacija (SZO) je ispitala zdravstveni aspekt i propisala normativ. Količina hlora koja se dozira u svrhu dezinfekcije je tolika da njegov rezidual (višak) u vodi za piće ne prelazi granice propisanog normativa.



Pitanje: Fluoridi u vodi

Odgovor: U sklopu tehnološkog postupka proizvodnje vode za piće nije zastupljeno fluorisanje vode.Međutim, u sklopu kontrole kvaliteta vode analizira se povremeno i sadržaj fluorida u sirovoj vodi (rijeka Vrbas) kao i vodi za piće. Sadržaj fluorida u laboratoriji Vodovoda određuje se validnom analitičkom metodom, tehnikom jon-selektivnih elektroda i njegov sadržaj u vodi sa izvorišta Novoselija kreće se oko 0,04 mg/L F (40 µg/L F), a u vodi izvorišta Subotica 0,07–0,08 mg/L fluorida



Pitanje: Masna voda

Odgovor: Rijeđe imamo prijavu da je voda ''masna''. Obično se radio o nedovoljnoj higijeni, ne operu dobro čašu i suđe ili kadu za kupanje, pa imaju utisak da je masnoća od vode. Ugljovodonici mineralnog porijekla redovno se kontrolišu prema rješenju nadležne zdravstveno-sanitarne inspekcije, potvrdu njihovog sadržaja radi laboratorija GZJZ – Beograd.



Pitanje: Azbestne cijevi i voda

Odgovor: Evropskom direktivom nije naznačeno da je voda koja teče azbestnim cijevima štetna za zdravlje, ni SZO nije dala preporučenu vrijednost azbesta u pijaćoj vodi, tako ni naš Pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode za piće ne sadrži azbest kao obavezan parametar u kontroli kvaliteta vode.
Ono što nije u domenu vodovoda a može se spomenuti je, da štetan uticaj na zdravlje može imati udisanje azbestne prašine kojoj su podložni radnici u fabrikama za proizvodnju azbestnih cijevi, rad sa azbestnim pločama i slično.



Pitanje: Javne česme i izvori – Nadležnost kontrole

Odgovor: Vodovod- Banja Luka je odgovoran za higijensku ispravnost isporučene vode za piće što znači
samo sa gradske vodovodne mreže i to do vodomjera potrošača. Za kontrolu higijenske ispravnosti vode na javnim česmama na kojima voda nije iz gradskog
vodovoda, kao što su kaptirani izvori i slično (Studenac, na Trešnjiku – kaptaža Zmajevac,..), nadležne su validne zdravstvene ustanove. Institut za javno zdravstvo-Banja Luka povremeno obavi uzorkovanje vode sa javnih istočišta za laboratorijske analize u svhu provjere i ukoliko nije higijenski ispravna postavi TABLE UPOZORENJA DA VODA NIJE ZA PIĆE. Nažalost, primjećeno je da na pojedinim lokacijama te table upozorenja budu ubrzo
uklonjene od strane neodgovornih građana.



Pitanje: Gordius– poznat pod narodnim imenom v l a s a c

Odgovor: Prijave o pojavi Gordiusa oblika dlake ili konca (razmotan ili sklupčan) uglavnom dolaze
od potrošača koji u kućnom dvorištu imaju vanjske česme na koritima, gdje ih i primijete.
Stručnjaci smatraju da Gordius u medicini nema poseban interes kao uzročnik bolesti.Nije
opasan za ljudsko zdravlje, ne prenosi zarazne bolesti.Čovjek se ne može zaraziti Gordiusom.
Živi u vodenim ekosistemima, indikator je čistih voda. Staništa su im cvrčci, skakavci i
pužići. Odrasla jedinka napušta tijelo domaćina kada je blizu vode, zato se uglavnom i
nalaze oko vanjskih česmi u dvorištima kuća (na slavini, na crijevu, na koritu i sl.).



Pitanje: Stomačne tegobe

Odgovor: Najčešće u proljeće pa i ljeti dešava se da nam se građani javljaju zbog stomačnih tegoba,
pitaju je li voda ispravna. Tim tegobama obično uzrok budu loši higijenski uslovi i ovom
prilikom apelujemo da se povede računa kod pranja jagoda, mlade salate, špinata i slično,
da se ne peru samo u stajaćoj vodi već obavezno i pod mlazom tekuće vode jer nečistoće voda
treba da odnese. Lubenicu prije rasjecanja obavezno oprati i obrisati, kao i ruke.
Voda za piće iz gradskog vodovoda se istim tempom kontroliše bez obzira koje je godišnje
doba, istog je kvaliteta i pod stalnim nadzorom zdravstnih ustanova.Uvijek sadrži
dezinfekciono sredstvo u granicama propisanog normativa, tako da se stomačne tegobe o
kojima je riječ, prije trebaju dovesti u vezu sa nedovoljnom higijenom nego sa higijenskom
ispravnošću vode za piće.



Pitanje: Nadležnost održavanja kućnih instalacija

Odgovor: Vodovod je odgovoran za kvalitet isporučene vode za piće tj. do vodomjera.
Prema Odluci o javnom vodovodu i javnoj kanalizaciji, pod javnim vodovodom
podrazumijevaju se objekti i uređaji sistema za proizvodnju i isporuku vode za piće do
vodomjera korisnika, uključujući i vodomjernu garnituru.
Svi ostali objekti i uređaji od vodomjera do izliva vode (slavine), koji služe za
snabdijevanje vode iz javnog vodovoda, smatraju se unutrašnjom vodovodnom instalacijom i
iste je dužan da održava potrošač.



Pitanje: Sirova voda -Vodozahvat Novoselija

Odgovor: Prema Uredbi o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka (Sl.Glasnik R.S.br.42/01), površinske vode su svrstane u pet klasa kvaliteta. Kada su u pitanju vodotoci, čija se voda koristi u svrhu proizvodnje vode za piće, može se zahvatati samo voda iz vodotoka koji zadovoljavaju kriterije I i II klase. Na vodozahvatu Novoselija, voda rijeke Vrbas zadovoljava kriterije I i II klase i za sada nisu zabilježeni sadržaji toksičnih materija koji bi doveli u pitanje zahvatanje vode u svrhu procesa prerade.


Pitanje: Zastoj u isporuci vode

Odgovor: Poslije svakog zastoja u isporuci vode, poželjno je isprati vodovodne instalacije u stanu, na slavinama i vodokotliću. To uraditi kao preventivu, pogotovo ako je primjećena povišena mutnoća. Čim se voda izbistri nema potrebe za daljim ispuštanjem. U vodi se nalazi određena količina dezinfekcionog sredstva ( rezidual hlora) koji je dovoljan za potpunu dezinfekciju vode.


Pitanje: Dvojna napajanja

Odgovor: Dvojna napajanja predstavljaju rizik za higijensku ispravnost vode, a zastupljena su uglavnom na rubnim dijelovima šireg gradskog područja kao i kod nekih privatnih objekata.
Apelujemo na potrošače da u stambenim objektima ne koriste istovremeno vodu gradskog vodovoda i alternativne izvore napajanja (bunare, izvore i sl.) da ne bi došlo do miješanja vode i degradacije higijenske ispravnosti instalacija a time i kvaliteta vodovodske vode jer je voda iz bunara ili izvora neprečišćena i nedezinfikovana te često i mikrobiološki neispravna ili može biti povećane mutnoće.



Pitanje: APARATI ZA FILTRACIJU VODE

Odgovor: Postoji više tipova aparata za filtraciju vode, ovisno od zastupljene tehnologije, i u javnosti se nude razni modeli. Da bi postigli što bolju prodaju trgovci ovakvih aparata služe se svim i svačim. Obično su to predstavnici firmi koji nisu adekvatne struke, te na nekorektan način pokušavaju da predstave loš kvalitet vode potencijalnim kupcima, koji, većinom, takođe nisu upućeni u tehnologiju i hemiju vode.

Pored što propagiraju u manjim mjestima u kojima, nekim od njih, kvalitet vode ne zadovoljava propisane normative, žele da osvoje i veće gradove kao što je Banja Luka, čija je voda za piće higijenski ispravna, kvalitet se kontroliše na više nivoa i pod stalnim je nadzorom nadležne zdravstveno-sanitarne inspekcije.
Kako bi dokazali da je voda za piće iz gradskog vodovoda sumnjivog sadržaja neki prezentiraju putem elektrolize vode na takav način da urone elektrode u čašu sa vodom iz vodovoda i u roku nekoliko sekundi voda postaje mutna od čega su posmatrači zaprepašćeni i dobijaju strah da piju vodu. Radi se o klasičnom triku, jer je voda za piće elektrolit što znači da provodi električnu struju. Pri reakciji elektrolize atomi željeza prelaze sa uronjene elektrode u vodu a potom reaguju sa prisutnim jonima u vodi gradeći nova jedinjenja koja mijenjaju boju i daju izgled zamućenja, a ono je veće što je elektroda duže u kontaktu sa vodom jer proces elektrolize kontinuirano teče. S druge strane, u njihovoj filtriranoj vodi tog efekta nema jer je voda demineralizovana. Dakle, građani ne shvataju da zamućenje koje nastaje potiče od elektroda koje se uranjaju u čašu sa vodom.

Bilo je slučajeva da su nam građani donosili uzorke vode nakon prezentacije i analizom smo utvrdili nekoliko desetina puta veće koncentracije željeza od one koja postoji u vodi za piće banjalučkog vodovoda, pa i nekoliko stotina puta više, zavisno od toga koliko dugo su elektrode bile uronjene u vodi. Dakle, nije korektno služiti se ovakvim trikom da bi se dokazala ˝neispravnost˝ vode iz gradskog vodovoda. Zato ovom prilikom upućujemo na oprez kada ovakvi, uglavnom nestručni i nedobronamjerni gosti zakucaju na vrata.

Građani koji se odluče na kupovinu ovih filtera moraju ih koristiti na pravilan način, na vrijeme mijenjati filterske uloške i redovno kontrolisati kvalitet vode, jer mutnoća koja se vremenom zadrži na postojećem filteru sadrži organske materije koje predstavlaju hranu za bakterije što doprinosi njihovom razmnožavanju te tako prijeti opasnost da voda tretirana ovim uređajima vremenom postane mikrobiološki neispravna. Osnovni nedostatak svih filtera je nemogućnost kontrole izlaznog kvaliteta vode koji varira u zavisnosti od kvaliteta ulazne vode, kao i vremena korišćenja filtera (15 dana, mjesec, tri mjeseca, godina,...) i količine isfiltrirane vode (15, 50, 100, 150 litara ili više). Upravo zato što zavisi od više faktora, njen kvalitet se mora povremeno provjeravati, pogotovo to važi za one koji koriste privatni izvor ili drugo alternativno napajanje. Dakle, ne preporučujemo konzumiranje vode preko ovih filtera ako se njen kvalitet neće u određenim vremenskim intervalima redovno kontrolisati u hemijskom i mikrobiološkom laboratoriju neke od validnh zdravstvenih ustanova.

Kada je u pitanju voda iz banjalučkog vodovoda, nije potrebno dodatno filtriranje jer se kvalitet redovno kontroliše u laboratorijama nekoliko ustanova, čiji nalazi potvrđuju da je ona ispravna u hemijskom, mikrobiološkom, biološkom, parazitološkom, virusološkom i radiološkom pogledu. U protivnom, ne bi bila dozvoljena za upotrebu. Kada je u pitanju higijenska ispravnost vode za piće, o tome mogu da govore samo laboratorijski nalazi jedne od validnih zdravstvenih ustanova koje od Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske imaju ovlašćenje za takvu vrstu kontrole. Nikako to ne mogu biti ulični prodavači.





  (c) 2016 Vodovod a.d. Banja Luka
Sva prava zadržana!
Telefoni: 051/212-316, 212-428, 212-480, Fax: 051/212-380
E-mail: info@vodovod-bl.com
Uslovi korištenja